• NOVOSTI
    • Arhiva novosti
  • JAVNE NABAVKE
  • DOKUMENTI
    • Propisi
    • Izveštaji o radu
    • Informator o radu
    • Finansijski planovi i izveštaji
  • INFO ZA KORISNIKE
  • KONTAKT
ћирилица | latinica
Muzej žrtava genocida Beograd
  • NASLOVNA
  • O NAMA
  • NAŠ TIM
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
    • Uputstvo za korisnike
    • Istorijat popisa žrtava rata 1941 – 1945.
  • IZDANjA
    • Stručni časopisi i zbornici
      • Novomučenici – zbornik radova
      • Zbornik radova
    • Knjige
      • Knjige 2009. godine
      • Knjige 2014. godine
      • Knjige 2015. godine
      • Knjige 2016. godine
      • Knjige 2017. godine
      • Knjige 2018. godine
      • Knjige 2019. godine
      • Knjige 2020. godine
      • Knjige 2021. godine
      • Knjige 2022. godina
      • Knjige 2023. godina
      • Knjige 2024. godina
    • Books in English
    • Katalozi izložbi
  • GODIŠNjAK
    • O časopisu
    • Uputstva za autore
    • Nanoviji broj
    • Arhiva
  • ZBIRKE I FONDOVI
  • NASLOVNA
  • O NAMA
  • NAŠ TIM
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
    • Uputstvo za korisnike
    • Istorijat popisa žrtava rata 1941 – 1945.
  • IZDANjA
    • Stručni časopisi i zbornici
      • Novomučenici – zbornik radova
      • Zbornik radova
    • Knjige
      • Knjige 2009. godine
      • Knjige 2014. godine
      • Knjige 2015. godine
      • Knjige 2016. godine
      • Knjige 2017. godine
      • Knjige 2018. godine
      • Knjige 2019. godine
      • Knjige 2020. godine
      • Knjige 2021. godine
      • Knjige 2022. godina
      • Knjige 2023. godina
      • Knjige 2024. godina
    • Books in English
    • Katalozi izložbi
  • GODIŠNjAK
    • O časopisu
    • Uputstva za autore
    • Nanoviji broj
    • Arhiva
  • ZBIRKE I FONDOVI
No Result
View All Result
Muzej žrtava genocida Beograd
No Result
View All Result
  • NOVOSTI
  • JAVNE NABAVKE
  • DOKUMENTI
  • INFO ZA KORISNIKE
  • KONTAKT

Reakcija Muzeja žrtava genocida na članak Davida Goldmana objavljen u ,,Džeruzalem Postu“ 14. avgusta 2021. godine

Muzej žrtava genocida Beograd Objavio Muzej žrtava genocida Beograd
17. avgust 2021.
u kategoriji Izdvajamo iz aktuelno
0 0
0
Novi vizuelni identitet Muzeja žrtava genocida
0
Objava
546
Pregleda
Podelite na FejsbukuPodelite na Tviteru

Glavnom i odgovornom uredniku ,,Džeruzalem Postaʼʼ gospodinu Jakovu Kacu

Poštovani gospodine Kac,

Muzej žrtava genocida, referentna nacionalna ustanova kulture Republike Srbije koja se bavi istraživanjem i negovanjem sećanja na žrtve genocida počinjenog nad Srbima u Drugom svetskom ratu, žrtve holokausta i druge žrtve nacizma i fašizma, izražava zaprepašćenje i upućuje javni protest uredništvu ovog dnevnog lista koje je, uprkos svojoj godinama pažljivo stvaranoj reputaciji uglednog i relevantnog dnevnog lista, dozvolilo da se upravo na njegovim stranicama, neposredno uoči dana kada se obeležava tužna 80. godišnjica uspostavljanja sistema koncentracionog logora smrti u Jasenovcu (Hrvatska) – jednog od najmonstruoznijih stratišta u čitavoj Evropi tokom Drugog svetskog rata koje je funkcionisalo u okvirima marionetske Nezavisne Države Hrvatske – pojavi pseudonaučan i revizionistički tekst iz pera novinara Davida Goldmana.

Svojim tekstom pod naslovom ,,Ova sramotna zloupotreba holokausta mora odmah da prestaneʼʼ (,,This disgraceful mocking of the Holocaust needs to stop nawʼʼ), objavljenom u ,,Džeruzalem Postuʼʼ od 14. avgusta 2021. godine, autor, inače bez stručnih kvalifikacija i potpuno nepoznat u međunarodnoj naučnoj javnosti, uključio se u tekuću respravu o pojavi distorzije holokausta kao pojavi na globalnom nivou.

I tu se, gotovo sve pozitivno u ovom članku i završava.

Koristeći se nizom netačnih iskaza i poluinformacija, u članku je u svega par rečenica obesmišljeno čitavih 76 godina kontinuiranih istraživanja, kako stručnjaka i institucija Jugoslavije, kasnije Srbije i Hrvatske, tako i svetskih referentnih institucija poput ,,Jad Vašemaʼʼ i Muzeja Holokausta (USHMM).

Za primer pomenute distorzije uzet je sistem koncentracionog logora smrti u Jasenovcu, osnovan i rukovođen od strane Nezavisne Države Hrvatske, bez uticaja nacističke Nemačke. Jedino što je tačno navedeno odnosi se na geografski položaj Jasenovca i procentualno učešće Jevreja u ljudskim gubicima (15%).

I tu se okončava činjenična i istorijska pouzdanost tvrdnji iznetih u članku.

U nizu problematičnih informacija sadržanih u tom revizionističkom osvrtu najpre ukazujemo na iskaz o forenzičkim istraživanjima sprovedenim u Jugoslaviji kojima je, navodno, utvrđeno da je ukupan broj jasenovačkih žrtava između 2.500 i 4.500 što predstavlja apsolutnu i sramotnu neistinu.

Muzej žrtava genocida, pre svega, ukazuje na to da kod forenzičkih istraživanja ne može doći do rezultata u broju žrtava koji se kreće u ogromnom rasponu ,,od – doʼʼ.

Drugo, nikakve eshumacije nisu obavljane 1947. i 1948. godine. Tokom 1946. godine obavljeno je istraživanje četiri grobnice kod Uskočkih šuma u kojima je pronađeno 967 ostataka (311 muškaraca, 467 žena i 189 dece). Na osnovu sondaže procenjeno je da i u grobnici kod šume Strug ima oko hiljadu ubijenih, ali su stručnjaci zaključili da zbog položaja, odnosno isprepletenosti žrtava i stanja u kojima su se tela nalazila nije moguće obaviti potpuno precizno istraživanje.

Dakle, ne postoji nikakvo forenzičko ispitivanje koje je rezultiralo podacima o 2.500 do 4.500 jasenovačkih žrtava, izvršeno tokom 1947. i 1948. godine, kako se to navodi u ovom revizionističkom tekstu.

Indikativno je i to da je u tom članku propuštena prilika da se navedu stvarna forenzička istraživanja obavljena tokom 1964. godine koja je izvršila komisija u sastavu: Alojz Šercelj, Vida Brodar, Anton Pogačnik i Srboljub Živanović. Ta istraživanja rezultirala su otkrićem posmrtnih ostataka ukupno 284 žrtava, i to u 7 sondi (od kojih je 197 njih bilo u jednoj grobnici).

U ovom krajnje revizionistički intoniranom članku pomenuti su i razni utvrđeni i/ili procenjeni brojevi ubijenih u sistemu koncentracionog logora smrti u Jasenovcu, i to: 59.000 (popis žrtava Drugog svetskog rata sproveden 1964. godine), 72.000 i 77.000 koji su u jednom trenutku predstavljali dostignuti rezultat dopunjavanja broja stradalih, a na osnovu revizije već spomenutog popisa iz 1964. godine, što sprovodi Muzej žrtava genocida.

Muzej žrtava genocida koristi ovu priliku da naglasi da se u njegovim bazama nalaze podaci o bezmalo 90.000 identifikovanih žrtava sistema koncentracionog logora smrti u Jasenovcu što u ovom trenutku predstavlja samo najmanji mogući, ali ne i konačni broj likvidiranih na tom stratištu.

Kako se istraživanja stručnjaka Muzeja žrtava genocida, koja se sprovode po istoj metodologiji kako se to već decenijama čini i u ,,Jad Vašemuʼʼ, nastavljaju, za očekivati je i da broj identifikovanih jasenovačkih žrtava u narednim godinama bude korigovan u pravcu daleko većeg.

Procenjeni ukupan broj jasenovačkih žrtava daleko je, nažalost, veći od onog koji će istorijska nauka ikada uspeti da identifikuje konkretnim podacima.

U istom revizionističkom tekstu spominje se i broj od 99.000 žrtava sistema koncentracionog logora smrti u Jasenovcu što je u jednom periodu bila procena USHMM, ali i u nauci potpuno nepoznata procenu od oko 250.000 stradalih. Konačno, isti tekst sadrži nekakav, navodni, broj od 800.000 ubijenih na svim jasenovačkim stratištima.

Muzej žrtava genocida nema saznanja da je ,,Jad Vašemʼʼ tokom poslednje decenije prethodnog veka potraživao od Republike Srbije ,,originalna dokumenta iz Jasenovcaʼʼ pošto istorijskoj nauci nije poznato da postoji neki značajniji korpus građe izuzev one koju je Antun Miletić već objavio u četiri knjige (tri od kojih već krajem osamdesetih godina tog istog veka).

Moguće je i to da se u ovom revizionistički intoniranom članku misli na evakuisanu muzejsku građu iz Spomen-područja ,,Jasenovacʼʼ (Republika Hrvatska) koja se tokom devedesetih godina prethodnog stoleća nalazila u Bosanskoj Dubici (Bosna i Hercegovina).

No, to je pitanje na koje odgovor mogu i treba da daju neki drugi, ali ne i Republika Srbija.

Štaviše, Muzej žrtava genocida je 1997. godine predao ,,Jad Vašemuʼʼ spisak sa imenima 52.500 Jevreja stradalih na prostoru Jugoslavije tokom Drugog svetskog rata (od kojih je 10.500 izgubilo živote upravo u Jasenovcu), a koji je uključen i u zvanični spisak žrtava holokausta te institucije.

Prateći nakaradnu, pseudonaučnu, anticivilizacijsku i sramotnu logiku kojom se u ovom revizionističkom članku negira broj stradalih u Jasenovcu isključivo na osnovu toga što ne postoje odgovarajući forenzički podaci (osim za 2.500 do 4.500 žrtava, kako lažno tvrdi autor teksta), mogli bismo da postavimo i pitanje u vezi sa time da li je na isti način moguće negirati i broj od 1.200.000 do 1.500.000 ubijenih u Aušvicu pošto ni za tu tvrdnju nema nikakvih forenzičkih dokaza?

Bilo bi zanimljivo kada bi autor ovog revizionističkog teksta, negirajući broj stradalih u Jasenovcu, odgovorio na pitanje u vezi sa time gde je ,,nastaloʼʼ 30.000 Jevreja koji su živeli na području genocidne Nezavisne Države Hrvatske?

Muzej žrtava genocida podseća da je, prema raspoloživim podacima, njih oko 7.500 ubijeno u nemačkim koncentracionim logorima. Šta se dogodilo sa njih preostalih oko 22.500? Gde su oni ,,nestaliʼʼ?

Muzej žrtava genocida je kroz višegodišnja istraživanja svojih stručnjaka pokazao da je u sistemu koncentracionog logora smrti u Jasenovcu ubijeno između 18.000 i 19.000 Jevreja sa područja Nezavisne Države Hrvatske, kao i da je njihovo učešće u ukupnim gubicima civila bilo višestruko veće od njihove zastupljenosti u populaciji (10,23 puta veće).

Stručnjaci Muzeja žrtava genocida u kontinuitetu jasno razdvajaju stradanje u holokaustu od genocida počinjenog nad srpskim narodom na području Nezavisne Države Hrvatske.

U istraživanjima Muzeja žrtava genocida kontinuirano se naglašava i to da je gubitak Jevreja u sistemu ustaškog logora smrti u Jasenovcu, s obzirom na zastupljenost u populaciji, bio realno 13 puta veći od pretrpljenog gubitka Srba u logoru, čime se pobija apsurdna tvrdnja po kojoj ,,Srbija pokušava da istisne Jevreje iz holokausta i da ih zameni Srbimaʼʼ.

Poštovani gospodine Kac,
Ukazujući isključivo na najizrazitije neistine iznete u članku objavljenom u ,,Džeruzalem Postuʼʼ, Muzej žrtava genocida ukazuje na istorijske činjenice, ali istovremeno poziva sve da se sa punom odgovornošću i pijetetom odnose prema žrtvama Drugog svetskog rata.

Sa pravom se može postaviti pitanje kako se moglo dogoditi to da jedan međunarodno relevantan i ugledan dnevni list kakav je ,,Džeruzalem Postʼʼ objavi izrazito revizionistički tekst kojim se suštinski negiraju specifičan karakter i tragične posledice postojanja sistema koncentracionog logora smrti u Jasenovcu?

Muzej žrtava genocida ovom prilikom naglašava i to kako su, pored brojnih drugih, čak i trojica predsednika republike Hrvatske zvanično i javno saopštila kako se u razdoblju između 1941. i 1945. godine dogodio genocid nad pripadnicima srpskog naroda koji su osmislili i realizovali zvanični organi i celokupan državni sistem Nezavisne Države Hrvatske.

Imajući to u vidu, potpuno je jasno da je jedina sramotna zloupotreba upravo pokušaj autora ovog revizionistički intoniranog teksta da negira ovu odavno potvrđenu i opšteprihvaćenu istorijsku činjenicu.

Da li je, prateći takvu logiku, moguće očekivati da se na stranicama Vašeg lista uskoro nađe i podjednako revizionistički intoniran tekst Davida Irvinga kojim se negira postojanje koncentracionog logora smrti u Aušvicu?

Poštovani gospodine Kac,

Muzej žrtava genocida javno i odlučno odbacuje i osuđuje neistinite tvrdnje sadržane u navedenom revizionističkom članku kojima se atakuje na istorijsku istinu i dostojanstveno sećanje na žrtve Drugog svetskog rata, dok od Vas zahteva da objavite ovu reakciju kako bi čitaoci bili upoznati sa onim što se uistinu dogodilo u Jasenovcu – jednom od najvećih i najmonstruznijih stratišta u čitavoj Evropi tokom Drugog svetskog rata.

S poštovanjem,

Dejan Ristić, istoričar, v.d. direktora Muzeja žrtava genocida

U Beogradu,16. avgusta 2021. godine

……

https://www.jpost.com/opinion/this-disgraceful-mocking-of-the-holocaust-needs-to-stop-now-676707?fbclid=IwAR0V71OrEuvnWPZVbUOWrp1OdCBtV5kY-3g_CbwRF-uIOdwZl-R186D_Sds

Prethodni članak

Podrška Ministarstva za prosvetu, nauku i tehnološki razvoj obrazovnim programima Muzeja žrtava genocida

Sledeći članak

The Genocide Victims’ Museum Reaction to Mr. David Goldman Article Published in the Jerusalem Post/JPost.com on August 14th 2021

Muzej žrtava genocida Beograd

Muzej žrtava genocida Beograd

Sledeći članak
Novi vizuelni identitet Muzeja žrtava genocida

The Genocide Victims' Museum Reaction to Mr. David Goldman Article Published in the Jerusalem Post/JPost.com on August 14th 2021

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

IZBOR JEZIKA

ћирилица | latinica

PRATITE NAS

NAJČITANIJI ČLANCI

  • edit post
    Nemački oficiri o broju žrtava u Jasenovcu

    Nemački oficiri o broju žrtava u Jasenovcu

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • The Genocide Victims’ Museum Reaction to Mr. David Goldman Article Published in the Jerusalem Post/JPost.com on August 14th 2021

    0 shares
    Share 0 Tweet 0
  • Dopune na spisku ratnih žrtava 1941–1945. godine: Branko (Ivo) Leković, stradao 1944. godine

    0 shares
    Share 0 Tweet 0

ADRESA:

  • Trg Nikole Pašića 11/III
  • Beograd 11000 Srbija

KONTAKT TELEFON:

+381 11 339-8883

E-pošta:

  • direktor@muzejgenocida.rs
  • office@muzejgenocida.rs

PRATITE NAS:


Facebook

  • NOVOSTI
  • JAVNE NABAVKE
  • DOKUMENTI
  • INFO ZA KORISNIKE
  • KONTAKT

© 2022 Muzej Žrtava Genocida Beograd. Sva prava zadržana.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
No Result
View All Result
  • NASLOVNA
  • O NAMA
  • NAŠ TIM
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
    • Uputstvo za korisnike
    • Istorijat popisa žrtava rata 1941 – 1945.
  • IZDANjA
    • Stručni časopisi i zbornici
      • Novomučenici – zbornik radova
      • Zbornik radova
    • Knjige
      • Knjige 2009. godine
      • Knjige 2014. godine
      • Knjige 2015. godine
      • Knjige 2016. godine
      • Knjige 2017. godine
      • Knjige 2018. godine
      • Knjige 2019. godine
      • Knjige 2020. godine
      • Knjige 2021. godine
      • Knjige 2022. godina
      • Knjige 2023. godina
      • Knjige 2024. godina
    • Books in English
    • Katalozi izložbi
  • GODIŠNjAK
    • O časopisu
    • Uputstva za autore
    • Nanoviji broj
    • Arhiva
  • ZBIRKE I FONDOVI

© 2022 Muzej Žrtava Genocida Beograd. Sva prava zadržana.