Muzej žrtava genocida, u saradnji sa Muzejom primenjenih umetnosti, priređuje tribinu pod nazivom „Antisemitizam i fašizam: istorija, koncepti i savremeni izazovi“. Tribina se održava povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma kojim se čuva uspomena na tragične posledice pogroma nad jevrejskom zajednicom na području nacističke Nemačke u noći 9. na 10. novembar 1938. godine. U pitanju je događaj poznat pod nazivom „Kristalna noć“.
Tribina će biti održana u utorak, 9. novembra 2021. godine sa početkom u 18.30 časova u Galeriji „Žad“, koja se nalazi u okviru zdanja Muzeja primenjene umetnosti (Vuka Karadžića br. 18).
Učesnici tribine su:
- dr Gordana Todorić, istraživač saradnik Centra „Moše David Gaon“ u okviru
Univerziteta ,“Ben Gurion“ u Negevu; tema: „Antisemitizam“; - dr Milovan Pisari, istoričar; tema: „Neofašizam ili kontinuitet fašiz(a)ma?
Primer Italije“; - Miša Anđelković, istoričar-stručni saradnik Muzeja žrtava genocida; tema:
„Ustaški pokret i Gvozdena garda kao fašistički pokreti“; - Stefan Radojković, kustos-istoričar Muzeja žrtava genocida, moderator tribine.
Nakon dolaska Nacional-socijalističke nemačke radničke partije na vlast početkom 1933. godine, predvođene kancelarom Adolfom Hitlerom, te donošenja rasnih i drugih zakona radi diskriminisanja, marginalizovanja i izolovanja jevrejske zajednice od ostatka nemačkog društva tokom 1935. godine, „Kristalna noć“ predstavljala je, kako nastavak strukturnog nasilja nad ovog grupom ljudi tako i početak otvorenog i direktnog fizičkog nasilja čija će kulminacija biti Holokaust sproveden tokom Drugog svetskog rata u Evropi i severnoj Africi.
U cilju prevencije nasilja kroz obrazovanje, podizanja svesti i informisanja javnosti, Muzej žrtava genocida i Muzej primenjenih umetnosti, na osnovu nedavno potpisanog protokola o saradnji dva muzeja od nacionalnog značaja, otvaraju prostor za razgovor o savremenim izazovima – njihovim korenima i raznolikim pojavnim oblicima – postavljenim pred naša društva od strane različitih manifestacija antisemitizma, (neo)fašizma i drugih oblika mržnje koji su već jednom, tokom ljudske istorije, doveli do najvećih mogućih razaranja i stradanja civilnog stanovništva širom sveta.
