• O NAMA
  • JAVNE NABAVKE
  • KONTAKT
ћирилица | latinica
Muzej žrtava genocida Beograd
  • NASLOVNA
  • NOVOSTI
    • Arhiva novosti
  • ZAPOSLENI
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
  • IZDANjA
    • Izdanja 2014. godine
    • Izdanja 2015. godine
    • Izdanja 2016. godine
    • Izdanja 2017. godine
    • Izdanja 2018. godine
    • Izdanja 2019. godine
    • Izdanja 2020. godine
  • NASLOVNA
  • NOVOSTI
    • Arhiva novosti
  • ZAPOSLENI
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
  • IZDANjA
    • Izdanja 2014. godine
    • Izdanja 2015. godine
    • Izdanja 2016. godine
    • Izdanja 2017. godine
    • Izdanja 2018. godine
    • Izdanja 2019. godine
    • Izdanja 2020. godine
No Result
View All Result
Muzej žrtava genocida Beograd
No Result
View All Result

Novi prilog za raspravu o žrtvama u Jasenovcu

Muzej žrtava genocida Beograd Od Muzej žrtava genocida Beograd
28. jula 2020.
in Izdvajamo iz aktuelno
0
Novi prilog za raspravu o žrtvama u Jasenovcu

Novi prilog za raspravu o žrtvama u Jasenovcu Vladimir Geiger

0
Preporuka
336
Pregleda
Podelite na FejsbukuPodelite na Tviteru

Državni zločin Nezavisne Države Hrvatske koji je planiran i sproveden nad Srbima, Jevrejima, Romima i ostalim koji nisu prihvatali ustaški sistem još uvek nije razjašnjen u formi koja neće izazivati dijametralno suprotstavljene tvrdnje. Isto to važi i za koncentracioni logor Jasenovac – mada je objavljeno više od 3.000 radova širom sveta na brojnim jezicima, ostalo je još mnogo toga nerazjašnjeno.

Poznato je da na hrvatskoj strani glasnija grupa onih koji prosto negiraju zločin u Jasenovcu (koji imaju i javnu i tajnu podršku određenih krugova Rimokatoličke crkve) od manjine koja forsira naučno istraživačke metode i to se može videti u diplomskim i master radovima i doktoratima kao i brojnim člancima.




Ceo tekst možete pogledati u PDF.

Na srpskoj strani problem Jasenovca nije bio u fokusu nijedne katedre za istoriju, odnosno na predmetu Istorija Jugoslavije, niti istraživačkog programa tri instituta u Beogradu. Jedina ustanova koja u svojim programima ima istraživanje zločina u ratovima vođenim u 20. veku, naročito u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, jeste Muzej žrtava genocida koja svoje rezultate objavljuje i čini ih dostupnim široj javnosti. Naglašavamo da je potrebno prvenstveno tragati za imenima i prezimenima (i ostalim podacima) žrtava nego sporiti ili braniti određeni broj. Žrtva mora da bude personalizovana kako su to lepo istakli u naslovima svojih radova: Staniša Brkić, Ime i broj Kragujevac, 2007, i Silvija Krejaković, Identiteti žrtava streljanih u Kraljevu oktobra 1941., Beograd 2013.

Poznato je da je na srpskoj strani najprisutniji stereotip o 700.000 umorenih Srba u Jasenovcu i da svoje uporište ima među onim koji se informišu uglavnom čitanjem Vikipedije, Gugla i sličnih „izvora“ uz neprestano pominjanje da je to broj koji je utvrdila izvesna „komisija“, „taj broj je utvrdio nemački general“…. Na pitanje koliko ima popisanih žrtava bivate optuženi za revizionizam, da umanjujete broj žrtava, da ste plaćenik i izdajnik…

Muzej žrtava genocida je uverenja da se iz sijaset razloga do istine o broju stradalih nikada neće doći ali se može mnogo toga razjasniti kroz oslobađanje zarobljene i objavljivanje nepoznate arhivske građe (koje ima i u Beogradu u obaveštajnim agencijama), kao i čitanje radova različite provenijencije, raspravama i polemikama onih koji su se tom temom bavili najmanje desetak godina… U tom kontekstu smatramo da je tekst istoričara Vladimira Gajgera, saradnika Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, koristan u raspravi o broju žrtava u Jasenovcu. Mada se ne slažemo u potpunosti sa određenim kvalifikacijama i zaključcima, ipak ga preporučujemo za čitanje smatrajući ga korisnim iz više razloga, između ostalog, zato što je pomenuo svaki iole vredniji naslov objavljen u Hrvatskoj i Srbiji posle raspada Jugoslavije 1991. godine. Mada dobro znamo da tako nešto na srpskoj strani ne postoji, želeli bi da Gajgerova rasprava bude povod naučne i stručne reakcije prvenstveno profesionalnih istraživača prošlosti! To znači ne na način kako su internetske sveznalice komentarisale članak dr Srđe Trifkovića „Ustaša crimes, serbian victims, numbers and politics: toward a rational debate“

Prethodni članak

Stradanje srpskog naroda Srebreničkog kraja u 20. veku: Srebrenica, 9. jul 2020.

Sledeći članak

Muzej žrtava genocida dobio na poklon stotinak fotografija o Vukovaru 1991. godine: 29. jul 2020.

Muzej žrtava genocida Beograd

Muzej žrtava genocida Beograd

Sledeći članak
Muzej žrtava genocida dobio na poklon stotinak fotografija o Vukovaru 1991. godine: 29. jul 2020.

Muzej žrtava genocida dobio na poklon stotinak fotografija o Vukovaru 1991. godine: 29. jul 2020.

IZBOR JEZIKA

ћирилица | latinica

PRATITE NAS

  • 5.2k Fans

NAJČITANIJI ČLANCI

  • edit post
    Promocija dela „Popis vojnih i civilnih gubitaka Kraljevine Srbije u ljudstvu u Prvom svetskom ratu arhivske građe Vojnog arhiva“: Dom vojske, Beograd, 1. decembar 2019.

    Promocija dela „Popis vojnih i civilnih gubitaka Kraljevine Srbije u ljudstvu u Prvom svetskom ratu arhivske građe Vojnog arhiva“: Dom vojske, Beograd, 1. decembar 2019.

    0 preporuči
    Share 0 Tweet 0
  • Nemački oficiri o broju žrtava u Jasenovcu

    0 preporuči
    Share 0 Tweet 0
  • Novi prilog za raspravu o žrtvama u Jasenovcu

    0 preporuči
    Share 0 Tweet 0

ADRESA:

  • Trg Nikole Pašića 11/III
  • Beograd 11000 Srbija

KONTAKT TELEFON:

+381 11 339-8883

E-pošta:

  • office@muzejgenocida.rs
  • O NAMA
  • JAVNE NABAVKE
  • KONTAKT

© 2019 Muzej Žrtava Genocida Beograd. Sva prava zadržana.

No Result
View All Result
  • NASLOVNA
  • NOVOSTI
    • Arhiva novosti
  • ZAPOSLENI
  • IZLOŽBE
  • BIBLIOTEKA
  • RATNE ŽRTVE
  • IZDANjA
    • Izdanja 2014. godine
    • Izdanja 2015. godine
    • Izdanja 2016. godine
    • Izdanja 2017. godine
    • Izdanja 2018. godine
    • Izdanja 2019. godine
    • Izdanja 2020. godine

© 2019 Muzej Žrtava Genocida Beograd. Sva prava zadržana.